alergije

Alergije spadaju među najčešće zdravstvene tegobe modernog svijeta. Zbog načina života i sve većeg onečišćenja zraka te zbog sve učestalije upotrebe raznih aditiva i konzervanasa u hrani i ostalim proizvodima namijenjenim za široku potrošnju, suvremeni čovjek okružen je sve većim brojem različitih potencijalnih alergena. Najčešće su alergije dišnih puteva, a zatim alergijske reakcije na različite sastojke hrane (prehrambene namirnice, aditive, konzervanse, prehrambene boje) koje se najčešće očituju kožnim simptomima, kao urtikarija ili alergijski dermatitis te crijevnim simptomima u vidu proljeva.
Alergija je najjednostavnije rečeno poremećaj imunološkog sustava.

Definiramo je kao prekomjernu reakciju organizma na inače neškodljivu tvar. Osoba koja boluje od određene alergije ustvari ima promijenjeni imunitet i njezin je organizam preosjetljiv na neke tvari iz okoline s kojima se inače susrećemo svakodnevno.
Te tvari zovu se antigeni ili alergeni. Alergije je početkom 20. stoljeća prvi uočio i liječio bečki liječnik Clemens von Pirquet, koji je kod nekih svojih pacijenata otkrio specifične reakcije na određene podražaje iz okoline kao što su prašina, pelud i hrana. Kod osoba koje nisu alergične, obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima. Kod alergičnih osoba obrambeni sustav reagira burno kao da je posrijedi infekcija te na taj način nastaju simptomi alergije. Postoje razni alergeni. Neki se prenose zrakom pa ih nazivamo – inhalacijski alergeni (pelud trava i cvijeća), a neke možemo dobiti hranom – nutritivni alergeni (jaja, mlijeko, kikiriki). Osim toga, alergija se može razviti i na sunce, razne životinje (psi i mačke),

grinje, gljivice, na neke lijekove (penicilin), konzervanse, aditive, pesticide itd. Alergije se mogu javljati kao kožne alergije, alergije na lijekove i cjepiva, ubod insekata, alergije na hranu, alergijske bolesti dišnih puteva. Od svih alergija najčešće su kožne alergije. Simptomi alergija ovise o tome na koji način alergeni ulaze u tijelo. Ako ih udišemo (inhalacijski alergeni), simptomi se javljaju u nosu, očima, sinusima, grlu. Tu je najčešće oboljenje alergijski rinitis. Alergijski rinitis je upalna bolest sluznice nosa koja se manifestira začepljenjem nosa, pojačanom sekrecijom, kihanjem i svrbeži nosa. Zbog simptoma sličnim prehladi, važno je naučiti razlikovati alergije od prehlada. Kod prehlade se često javlja i temperatura te simptomi prođu znatno brže nego kod alergija. Simptomi alergija se smanjuju samo ako se počne terapija i ovisi o vremenu izloženosti alergenima. Alergija na hranu manifestira se problemima u probavnom sustavu, kao osip po koži, mučnina i povraćanje. Simptomi alergije mogu varirati od blagih do teških i po život opasnih.

simptomi alergija

Simptomi alergija ovise o tome na koji način alergeni ulaze u tijelo.

liječenje alergija

Liječenje alergija počinjemo uklanjanjem ili izbjegavanjem alergena.

prehlada ili alergija?

Zbog simptoma sličnim prehladi, važno je naučiti razlikovati alergije od prehlada.

~ Inhalacijski alergeni i njihovo suzbijanje ~

Za sve oblike alergija najvažnije je odstranjivanje štetnih uzročnih faktora –alergena.

Liječenje alergija počinjemo uklanjanjem ili izbjegavanjem alergena. Ako patite od alergija na pelud, važno je informirati se o stanju peludi u području u kojem živite. Takve tablice peludi, tvz. peludni kalendar, specifične su za svako područje. U vrijeme cvatnje treba izbjegavati otvaranje prozora i tjelesne aktivnosti na otvorenom jer tada unosite veću količinu peludi u dišni sustav. Ako imate mogućnosti, godišnji odmor planirajte u vrijeme kada je oko vašeg mjesta prebivališta sezona peludi. Dobro bi bilo tada otići na mjesta gdje ima manje alergena, npr. otoke ili planine. Prozračivanje prostorija treba obaviti kada je najniža koncentracija peludi (rano jutro i kasno uvečer).Ako ste alergični na grinje, važno je iz prostorija u kojima boravite maknuti tepihe, zavjese, plišane igračke, jastuke od perja…
Za sve oblike alergija najvažnije je odstranjivanje štetnih uzročnih faktora –alergena. Nikako ne treba zanemariti i zdravstveni odgoj, edukaciju djece i roditelja te pravilnu primjenu lijekova.Lijekovi za alergije (antihistaminici) djeluju samo na simptome alergija, no ne liječe ih, dok za neke vrste alergena postoji i specifična terapija, kojom se sprečava imunološki odgovor na alergen i zove se hipersenzibilizacija.

Ono što povezuje prehladu i alergiju je suzenje očiju, curenje nosa, kihanje i začepljen nos. Ono što ih razlikuje je povišena temperatura i kašalj koji se javljaju kod prehlade, te jaki svrbež karakterističan za alergije. Najčešći simptomi alergija su reakcije u gornjim i donjim dišnim putevima. U gornjim se radi o rinitisu koji se manifestira kroz začepljenost, curenje i svrbež nosa, intenzivno kihanje, svrbež i suzenje očiju, dok se u donjim dišnim putevima radi o astmi, a simptomi su suhi kašalj, otežano disanje uz “zviždanje” i povremeno gušenje. Dišni putevi najčešće su pogođeni ako se radi o peludnoj groznici, ali alergije se mogu manifestirati i na drugim dijelovima tijela, ovisno o vrsti alergena. Moguće su tegobe s probavnim sustavom, slabost i nesvjestica, razne otekline i nadraženost kože… Sve ovisi o vrsti alergena koji uzrokuje reakciju. Osim lokalnih simptoma koji su ograničeni na određeni dio tijela (npr. crvenilo i svrbež na ruci nakon milovanja psa ili reakcija na mjestu pčelinjeg uboda), alergijska reakcija može biti raširena po cijelom tijelu i uzrokovati ozbiljne zdravstvene problema. Takva reakcija naziva se anafilaksija i može dovesti do tahikardije i aritmije, problema s krvožilnim sustavom, kome, pa čak i do smrtnog slučaja, a posebno teške posljedice mogu biti kod alergija na lijekove.

Dišni putevi najčešće su pogođeni ako se radi o peludnoj groznici